Memorijalni kompleks na Tjentištu, opština Foča, se sastoji od brojnih spomen-obilježja i rekreativnih sadržaja. Nalazi se u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska.
Peta neprijateljska ofanziva bila je prelomna bitka Narodnooslobodičake borbe. Odvijala se od 27. maja do 15. juna 1943. Cilj je bilo probijanje njemačkog obruča, za što je palo preko 7000 partizana, među kojima preko 750 žena.
Nakon drugog svjetskog rata, prostor Sutjeske je proglašen za NACIONALNI PARK i pretvoren u jedinstven memorijalni. Prvo je 1958. godine sagradjena Spomen-kosturnica u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske. Iznad nje podignut je 1971 veličanstven spomenik koji simbolizuje proboj iz okruženja, djelo vajara Miodraga Živkovića. Zatim je 1975 podignuta Spomen-kuća Bitke na Sutjesci, koju je, po ideji dr Dušana Plenče, projektovao arhitekta Ranko Radović. Prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića Spomen-kuću su uredili Hegedušićevi saradnici, akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.
Podignuti su i spomen-muzej, veliki omladinski centar, hoteli, gostinska kuća i 79 spomen obilježja, počev od spomenika Savi Kovačeviću, Nuriji Pozdercu, Veselinu Masleši i drugima. Ubrzo je Tjentište na Sutjesci izraslo u savremeno stjecište grupa i individualnih posjetilaca koji su putovali Jugoslavijom.
U toku rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 Spomen kuća je demolirana, a Hegedušićevo stvaralaštvo mitraljirano i unakaženo. Jedino je to pogromaštvo nadživio gorostasni spomenik samo zato što je u trenutku rušilaštva osionom starješini nedostajalo 1.000 kg eksploziva da ga digne u vazduh.
Spomenik 'Bitka na Sutjesci' je remek djelo socrealističke spomeničke umjetnosti, monumentalni rad kipara Miodraga Živkovića. Spomenik se sastoji od dvije simetrično postavljene kamene gromade (dva betonska krila), razuđene strukture, visine 19 metara, koje se fantastično uklapaju u prirodni krajolik. Između krila se nalazi prodor oblikovan borcima i kolonama u pokretu. Iza spomeničkog prodora nalazi se "Plato brigada" sa kamenim trakama na kojima su upisani nazivi jedinica. Spomenik je izveden od bijelog betona. Spomenik je otkrio predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Statika i konstrukcija Dr.Ðorde Zlokovic, ing.arh. Saradnik na realizaciji Ladislav Fekete, vajar.
Peta neprijateljska ofanziva bila je prelomna bitka Narodnooslobodičake borbe. Odvijala se od 27. maja do 15. juna 1943. Cilj je bilo probijanje njemačkog obruča, za što je palo preko 7000 partizana, među kojima preko 750 žena.
Nakon drugog svjetskog rata, prostor Sutjeske je proglašen za NACIONALNI PARK i pretvoren u jedinstven memorijalni. Prvo je 1958. godine sagradjena Spomen-kosturnica u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske. Iznad nje podignut je 1971 veličanstven spomenik koji simbolizuje proboj iz okruženja, djelo vajara Miodraga Živkovića. Zatim je 1975 podignuta Spomen-kuća Bitke na Sutjesci, koju je, po ideji dr Dušana Plenče, projektovao arhitekta Ranko Radović. Prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića Spomen-kuću su uredili Hegedušićevi saradnici, akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.
Podignuti su i spomen-muzej, veliki omladinski centar, hoteli, gostinska kuća i 79 spomen obilježja, počev od spomenika Savi Kovačeviću, Nuriji Pozdercu, Veselinu Masleši i drugima. Ubrzo je Tjentište na Sutjesci izraslo u savremeno stjecište grupa i individualnih posjetilaca koji su putovali Jugoslavijom.
U toku rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 Spomen kuća je demolirana, a Hegedušićevo stvaralaštvo mitraljirano i unakaženo. Jedino je to pogromaštvo nadživio gorostasni spomenik samo zato što je u trenutku rušilaštva osionom starješini nedostajalo 1.000 kg eksploziva da ga digne u vazduh.
Spomenik 'Bitka na Sutjesci' je remek djelo socrealističke spomeničke umjetnosti, monumentalni rad kipara Miodraga Živkovića. Spomenik se sastoji od dvije simetrično postavljene kamene gromade (dva betonska krila), razuđene strukture, visine 19 metara, koje se fantastično uklapaju u prirodni krajolik. Između krila se nalazi prodor oblikovan borcima i kolonama u pokretu. Iza spomeničkog prodora nalazi se "Plato brigada" sa kamenim trakama na kojima su upisani nazivi jedinica. Spomenik je izveden od bijelog betona. Spomenik je otkrio predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Statika i konstrukcija Dr.Ðorde Zlokovic, ing.arh. Saradnik na realizaciji Ladislav Fekete, vajar.
Primjedbe
Objavi komentar
Svi vulgarni, uvredljivi na vjersko-nacionalnoj osnovi komentari posjetitelja će biti uklonjeni!