Socijaldemokratija je politička filozofija koja je nastala krajem 19. vijekа kao struja u marksističkom pokretu.
Moderna socijaldemokratija se razlikuje od klasične socijaldemokratije ili demokratskog socijalizma koji zagovara kao krajnji cilj demokratsko prevazilaženje ekonomskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog sistema utemeljenog na direktnoj demokratiji u politici i ekonomiji, te na demokratski planiranoj proizvodnji.
U pitanju je, dakle, sistem proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu sa potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao cjeline, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i uslove regeneracije životne sredine.
Umjesto ovoga, moderne socijaldemokrate nastoje da samo umjereno reformišu kapitalizam demokratskim putem kroz državne propise i kroz stvaranje programa i organizacija sa podrškom države koji rade na umekšavanju nepravdi koje nanosi neregulisani model kapitalizma (liberalni model kapitalizma). Socijaldemokratija se smatra umjerenom strujom u socijalističkom pokretu.
Umjerena ljevičarska stranka u matičnom političkom toku države sa tržišnom ekonomijom i glasačkim tijelom mahom u srednjoj klasi mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska stranka, dok bi stranka sa radikalnijim ciljevima i glasačkim tijelom mahom među radničkom klasom i intelektualcima i istorijom učešća u emancipatorskim pokretima bližim krajnjoj ljevici mogla biti opisana kao stranka demokratskog socijalizma i neo-marksizma.
Socijalistička internacionala, svjetska organizacija socijaldemokratskih i demokratsko-ljevičarskih stranaka ističe slijedeće principe:
sloboda – ne samo građanske slobode, već i sloboda od diskriminacije i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika sredstava za proizvodnju, tako i od nosilaca zloupotrebljavane političke moći, drugo,
jednakost i socijalna pravda – ne samo pred zakonom već i ekonomska i socijalno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one sa fizičkim, mentalnim ili društvenim hendikepom, i, treće,
solidarnost – jedinstvo i saosjećanje prema žrtvama nepravde i nejednakosti. Ovi ideali su opisani u više pojedinosti u Deklaraciji principa Socijalističke internacionale.
Izvor: Wikipedia
Moderna socijaldemokratija se razlikuje od klasične socijaldemokratije ili demokratskog socijalizma koji zagovara kao krajnji cilj demokratsko prevazilaženje ekonomskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog sistema utemeljenog na direktnoj demokratiji u politici i ekonomiji, te na demokratski planiranoj proizvodnji.
U pitanju je, dakle, sistem proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu sa potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao cjeline, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i uslove regeneracije životne sredine.
Umjesto ovoga, moderne socijaldemokrate nastoje da samo umjereno reformišu kapitalizam demokratskim putem kroz državne propise i kroz stvaranje programa i organizacija sa podrškom države koji rade na umekšavanju nepravdi koje nanosi neregulisani model kapitalizma (liberalni model kapitalizma). Socijaldemokratija se smatra umjerenom strujom u socijalističkom pokretu.
Umjerena ljevičarska stranka u matičnom političkom toku države sa tržišnom ekonomijom i glasačkim tijelom mahom u srednjoj klasi mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska stranka, dok bi stranka sa radikalnijim ciljevima i glasačkim tijelom mahom među radničkom klasom i intelektualcima i istorijom učešća u emancipatorskim pokretima bližim krajnjoj ljevici mogla biti opisana kao stranka demokratskog socijalizma i neo-marksizma.
Socijalistička internacionala, svjetska organizacija socijaldemokratskih i demokratsko-ljevičarskih stranaka ističe slijedeće principe:
sloboda – ne samo građanske slobode, već i sloboda od diskriminacije i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika sredstava za proizvodnju, tako i od nosilaca zloupotrebljavane političke moći, drugo,
jednakost i socijalna pravda – ne samo pred zakonom već i ekonomska i socijalno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one sa fizičkim, mentalnim ili društvenim hendikepom, i, treće,
solidarnost – jedinstvo i saosjećanje prema žrtvama nepravde i nejednakosti. Ovi ideali su opisani u više pojedinosti u Deklaraciji principa Socijalističke internacionale.
Izvor: Wikipedia
Primjedbe
Objavi komentar
Svi vulgarni, uvredljivi na vjersko-nacionalnoj osnovi komentari posjetitelja će biti uklonjeni!